Razlozi da bojanke postanu vaša omiljena razbribriga

07.09.2021 Author: Nataša, Adrijana BLOG

Starije generacije pamte – nije bilo djetinjstva bez bojanki. Nekada je bilo bitno „ne prelaziti linije“, a nekada samo pustiti mašti na volju i stvarati novi, šareni svijet.

Iako mnogi možda ne znaju, prve bojanke su se pojavile još u XIX vijeku, gotovo četvrt vijeka prije prvih drvenih bojica. Danas se smatra da je autorka prve bojanke bila Kejt Grinvej koja je daleke 1879. objavila svoju „Knjigu slikanja za male ljude“ (Little Folks Painting Book), da bi već u prvim godinama nakon objavljivanja mnogi prosvjetni radnici shvatili značaj bojanki i počeli da ih koriste u obrazovnom procesu. I zaista – tih prvih godina bojanke su bile namijenjenje za bojenje vodenim bojicama, sve do 1903. kada je prodata prva kutija bojica.

Kako tada, tako i dan danas, značaj bojanki se nije promijenio niti smanjio. Čak naprotiv. Moderni život, nove tehnologije, led ekrani, mobilni telefoni i video igrice dodatno ističu značaj bojanki u edukativnom procesu. Naučno je dokazano da bojanke razvijaju kreativnost djece, pospješuju koncentraciju i pažnju, podržavaju proces učenja i logičkog povezivanja kroz vizuelizaciju terminologije, osnažuju memoriju i presudne su za razvoj neverbalne komunikacije i fine motorike. 

Danas su bojanke mnogo više, i u tome su saglasni gotovo pa svi – od naučnika na Univerzitetu Johns Hopkins University do urednika najuticajnijih časopisa o jogi ukazujući da su bojanke daleko iznad samoga bojenja toliko da se smatraju validnom alternativom meditaciji.

Zašto je to tako? Prema Američkom udruženju za art terapiju (the American Art Therapy Association), art ili umjetnička terapija predstavlja zasebnu profesionalnu zdravstvenu granu zaduženu za mentalno zdravlje u kojoj se proces kreativnog stvaranja i nastajanja umjetničkog djela koristi za „istraživanje osjećanja, pomirenje emocionalnih sukoba, njegovanje samosvijesti, upravljanje ponašanjem i zavisnostima, razvoj društvenih vještina, poboljšanje osjećaja realnosti i društvene orjentacije, smanjenje anksioznost i povećanje samopoštovanja“. U osnovi, radi se o oblasti relativno sličnoj staroj okupaciono-radnoj terapiji s tim što umjetnička terapija niti je samo učenje, niti je samo terapija, niti usavršavanje sebe – ona je i sredstvo ličnog izražavanja. Iako prave art terapije kod nas nema, a naročito ne bez iskusnog i licenciranog terapeuta, u uslovima koje nam je nametnula pandemija COVID-19, kada je mentalno zdravlje poprilično ugroženo a većina terapeuta usmjerena na zbrinjavanje akutnih i kriznih situacija, svi eksperti su saglasni da je bojenje prvi pravi (is)korak za mentalnu dobrobit.

Merigrejs Berberijan, sertifikovani art terapeut, klinički asistent i koordinator programa za art terapiju na Univerzitetu u Njujorku, pozivajući se na rezultate mnogih istraživanja jasno ukazuje da bojenje definitivno ima terapeutski potencijal prilikom smanjivanja anksioznost, stvaranja fokusa ili unapređenja pažnje". Baš kao i meditacija, bojenje nam takođe omogućava da „isključimo“ mozak iz drugih misli i da se fokusiramo makar na trenutak na bezbrižnost koju bojenje donosi pomažući nam tako da ublažimo okružujuću anksioznost. „Ovi procesi mogu biti posebno efikasni i bitni za osobe koje se ne osećaju kreativnim i koji su imali poteškoća sa izražajnijim oblicima umjetnosti tokom ranijeg školovanja“, kaže Berberian. "Moje iskustvo je da oni pacijenti koji su više uznemireni nalaze mnogo mira u bojenju. Osjećaju se sigurnije i sami stvaraju okruženje koje im prija i donosi blagostanje", dodaje ona.

Dakle, bili mali ili veliki, kako mi volimo da započnemo putovanje kroz naše bojanke, bojice u ruke. Što šarenije – to bolje.

Follow us on Instagram